Faktor zaštite od sunca (Sun Protection Factor- SPF) odnosi se na tehnike odobrene od strane američke udruge za hranu i lijekove (Food and Drug Administration- FDA) za procjenu učinkovitosti zaštite od sunca u UVB dijelu spektra. Ocjena SPFa ne mjeri zaštitu od UVA zraka.
Školska definicija SPFa glasi: omjer vremena izloženosti ultraljubičastom zračenju (UVR) potrebnom da izazove minimalno uočljivo crvenilo na koži zaštićenoj zaštitnim faktorom i vremena koje je potrebno za pojavu crvenila na nezaštićenoj koži.
Tipični protokol testiranja je ovakav: koža na neotkrivenom području, kao što je stražnjica ili donji dio leđa, se pokrije ljepljivom folijom koja ne propušta svjetlo; jedan za drugim uklanjaju se komadići folije veličine 1 cm, tako da svako područje primi određenu dozu UVBa. Sljedeći dan pacijent se vraća na pregled i na testiranim područjima se procjenjuje crvenilo.
Dakle, broj SPFa daje vam predodžbu o tome koliko dugo možete ostati na suncu da ne izgorite. Primjerice, ako inače izgorite za 10 minuta bez zaštitnog faktora i nanijeli ste izdašnu količinu zaštitnog faktora 15, od izgaranja biste trebali biti zaštićeni 150 minuta. To ne znači da ste sigurni od drugih oštećenja zračenja. Zaštita od sunca širokog spektra treba osiguravati zaštitu i od UVA zračenja.
„Vrlo otporno na vodu“ ocjena je koja se daje ako zaštitni faktor ostane isti nakon što se nanio na kožu i izložio četiri puta po 20 minuta mlazu tekuće vode. Naši kompaktni i puderi u prahu postigli su SPF 20. Svi su dobili ocjenu „vrlo otporni na vodu“. Po pravilima FDAa nije više dozvoljeno tvrditi da je nešto sasvim otporno na vodu.
Koja je razlika između zaštite od sunca i sunblocka?
Po pravilima FDAa nije više dozvoljeno koristiti riječ sunblock. FDA želi eliminirati moguću zabunu ili dojam lažne sigurnosti. Ipak, titanov dioksid i cinkov oksid u našim bazama doslovno blokiraju UV zrake djelujući kao sićušna zrcala na koži koja reflektiraju, lome svjetlost i upijaju zrake. Većina kemijske zaštite od sunca ima učinkovitu sposobnost upijanja UVB, dijelom UVA, i u nekim aspektima infracrvene valne dužine. Kada kemikalije dosegnu svoj maksimalni kapacitet upijana zaštita prestaje vrijediti. (Upijanje je proces gdje se svjetlo „gubi“ kad padne na materiju. Svjetlo se zapravo ne gubi, već se pretvara u neki drugi vid energije, kao što je toplina).
Dr. Nicholas J. Lowe i Dr. Josia Friedlander, oboje iz Centra za istraživanje kože u Kaliforniji, u svojoj nedavno objavljenoj knjizi Sunscreens: Development, Evaluation, and Regulatory Aspects rekli su: Nova podvrsta fizičke zaštite, mikronizirani reflektirajući prah, odnedavno je dostupna kod niza proizvođača. Za razliku od tradicionalne fizičke zaštite, mikronizirani reflektirajući prah je manje vidljiv, a opet pruža zaštitu širokog spektra od ultraljubičastog zračenja. To bi trebalo koristiti pacijentima osjetljivima na ultraljubičasto zračenje, a koji su iz kozmetičkih razloga ne toleriraju stariju vrstu fizičke zaštite. Dodatna korist je što ne uzrokuju osjetljivost na svjetlo.
Nemaju svi puderi SPF ocjenu. Ako je imaju, ona mora biti istaknuta na deklaraciji.
Koliko zaštitne kreme treba nanijeti da bi se dobila jamčena zaštita?
Puno više nego što mislite! Na nedavnoj konferenciji dermatologa naučili samo da ako zamislite dlan do vrha pun kreme za brijanje, to je količina koju morate nanijeti da bi dobili zaštitu koja piše na bočici. FDA predlaže: da bi vaša krema postigla maksimalnu zaštitu, nanesite najmanje pun dlan otprilike 30 minuta prije izlaganja suncu, i ponovno nanesite nakon plivanja, sušenja ručnikom, ili sudjelovanja u bilo kojoj aktivnosti koja potiče jako znojenje.
Može li se sigurno pocrniti?
Ne! Boja je znak ozljede tkiva. To je pokušaj tijela da pojača zaštitu od sunca nakon što je koža već trajno oštećena zbog izlaganja ultraljubičastom zračenju! 80% vidljivih znakova starenja potječe od izlaganja suncu. Zračenje je kumulativno, pa se posljedice vide godinama. Broji se i „odlazak po poštu“, „ulazak u auto“ i „sjedenje kraj prozora“...! Izlaganje suncu bez zaštite je kao sjedenje u ubrzanom vremeplovu.
Koje su zrake najštetnije?
Za UVB zrake se nekad mislilo da su najgore jer penetriraju i utječu na epidermis, ali za UVA zrake se sada zna da su jednako štetne, ako i ne štetnije. Prema dr. Madhu A. Pathaku s harvardskog medicinskog fakulteta: „Postoji mnogo pokazatelja da primarno biološko djelovanje UVA zračenja uzrokuje oštećenja DNA“
Sunčevo UVB zračenje se značajno mijenama tijekom godišnjih doba. UVA zračenje se pak ne mijenja tijekom godine. Količina sunčevog UVA zračenja koje dopire do površine zemlje puno je veća nego količina UVB zračenja. Također, UVA prodire kroz većinu prozorskih stakala i plastike koje ne propuštaju UVB.
Uvijek provjerite štiti li vas zaštitna krema od UVA i UVB, ali uvijek budite svjesni toga da, bez obzira na reklamu, niti jedna zaštitna krema ne štiti od cijelog UV spektra. Najbolja je zaštita izbjegavati izlaganje suncu između 10 ujutro i 3 poslijepodne. Učinci infracrvenih zraka (koje tijelo osijeća kao toplinu) nisu sasvim poznati, ali prema mišljenju liječnika dr. Lorraine i Albert Kligman sa Sveučilišta u Pennsylvaniji, ne možemo zanemariti njihovu povezanost s fotostarenjem.
Koji su posljedice izlaganja suncu?
Linije, bore i obješena koža izravni su rezultati štetnog sunčevog djelovanja na vlakna kolagena i elastina. Hiperpigmentaciju može uzrokovati ili pogoršati iritacija melanocita suncem, što uzrokuje pretjeranu produkciju melanina kao odgovor kože da se zaštiti. Tome dodajte hiperpigmentirane pjege, teleangiektazije i uzdignute, grube predkancerogene pojave zvane aktinični keratozis. Rezultat tamnjenja nije lijep prizor.
Zar se nije donedavno govorilo o tome da kreme za sunčanje nisu učinkovite protiv melanoma?
Ne, Dr. Marianne Berwick je rekla da nije sigurno oslanjati se samo na zaštitne kreme kako bi se spriječio melanom. Melanom je sada 10. najčešći tip karcinoma u SAD-u. Broj slučajeva dramatično je porastao, čak na 42 000 godišnje. Većina dermatologa misli da treba preko 20 godina da bi se razvio melanom. Oni koji danas imaju taj tip raka, mora da su bili izloženi oštećenjima od sunca prije dva desetljeća, a znamo da tada na tržištu nisu postojale učinkovite kreme za zaštitu od sunca.
Dr. Roger Ceilley, predsjednik Američke dermatološke akademije kaže: Da bi zaštita od sunca bila najučinkovitija s njom treba započeti u ranom djetinjstvu i nastaviti kroz cijeli život. Brojni dokazi podupiru blagotvorne učinke upotrebe zaštitnih krema, ne samo u sprečavanju bolnih opekotina, nego i fotostarenja i raka kože, uključujući melanom. Vjerujemo da bi bilo neodgovorno preporučiti prestanak redovite upotrebe zaštitne kreme.
Mogu li se poništiti oštećenja od sunca?
Rečeno nam je da neka mogu jedino ako je koža uvijek zaštićena od sunca. Izvrsni proizvodi za njegu kože na tržištu danas mogu u velikoj mjeri pomoći u liječenju oštećenja od sunca. Ali oni ništa ne vrijede ako se ne kombiniraju sa zaštitom od sunca. Mjeseci napornog rada mogu se poništiti jednim jutrom rada u vrtu bez zaštitne kreme, kape ili rukavica.